Prvi Amerikanac u svemiru morao je mokriti u gaće čitavu misiju

Inženjeri su iskreno vjerovali da će moći izdržati čitav let usprkos vibracijama i vrućini.
Zvuči nevjerojatno, ali Alan Shepard, prvi američki astronaut u svemiru morao se mokriti u odjelu. Mokraća je oštetila elektroniku koja je trebala nadzirati njegovo disanje i rad srca.

Inženjeri su iskreno vjerovali da će moći izdržati čitav let usprkos vibracijama i vrućini.

Već u idućoj misiji, Mercury Redstone 4, Gus Grissom je opremljen osnovnom aparaturom za skupljanje urina koja je napravljena tek jedan dan prije lansiranja. Radilo se manje više o dvostrukim gumenim gaćama s rezervoarom.

Inženjeri od NASA-e od tada su morali pokrenuti novi istraživački program. Naime, uređaji koje su koristili vojni piloti ili bolesnici okovani za krevet ne bi funkcionirali u bestežinskom stanju.

John Glenn, prvi Amerikanac koji je orbitirao Zemljom već je imao prvi prototip takvog uređaja koji je baziran na kombinaciji kondoma i vrećie za skupljanje s pritiskom. Uređaj je izložen u muzeju od 1976.

Izvor: Dnevno.hr

Na prvom automobilskom natjecanju u povijesti 1894. godine pobijedio Peugeot

Događaj je službeno imao naziv "Natjecanje kočija bez konja", jer su u to vrijeme još tako nazivali automobile. Vozilo se od Pariza do Rouena, glavnog grada pokrajine Normandije. Staza je bila dugačka ukupno 127 kilometara. Utrka je bila održana 21.07.1894. godine

Organizator je bio Pierre Giffard, urednik utjecajnih novina " Le Petit Journal". Prijavila su se čak 102 natjecatelja, uplativši 10 franaka ulazne naknade. Tadašnji automobili ("kočije bez konja") imali su različite vrste pogona. Osim benzinskog, bilo ih je na parni pogon, pa čak i na električni. 

Danas se električni pogon automobila smatra novošću, a malo je poznato da su električni motori ušli u upotrebu kod automobila još u 19. stoljeću, znatno prije nego benzinski. Samo 21 vozilo kvalificiralo se za utrku. 

Krenuli su sa starta na današnji dan u 8 sati ujutro, s pariške lokacije Porte Maillot. Prvi je na cilj u Rouenu došao francuski markiz de Dion, bogati vlasnik tvornice za izradu automobila "De Dion-Bouton", u to vrijeme najveće na svijetu. Trebalo mu je 6 sati i 48 minuta do cilja i vozio je prosječno oko 19 kilometara na sat. Međutim, on nije proglašen pobjednikom jer je njegovo vozilo imalo parni pogon. Organizatori su takav pogon smatrali nedostojnim pobjede, jer je parni stroj zahtijevao ložača koji je ubacivao ugljen za vrijeme vožnje. 

Vozilo markiza de Diona zapravo je bilo sličnije traktoru nego automobilu. Pobjednikom je zato proglašeno drugo vozilo koje je došlo na cilj i to samo 3 minute kasnije. Bio je to Peugeot Type 7 u vlasništvu Georgesa Lemaîtrea. Taj je automobil imao motor s dva cilindra, postavljena u obliku slova V i zapremnine 1282 kubična centimetra. Razvijao je 3.7 konjskih snaga i imao maksimalnu brzinu od oko 20 km/h. Drugo mjesto također je zauzeo jedan Peugeot, čime je ta tvrtka zabilježila prvi veliki uspjeh u povijesti automobilskih natjecanja.

Mark Twain, izumitelj kopče za grudnjak

Mark Twain, pravim imenom Samuel Clemens legendarna je američka ličnost, duhoviti i kreativni pisac te jedan od najboljih prijatelja Nikole Tesle. S njime je dijelio strast za izumima, pa je među ostalima izumio i kopču za grudnjak.

Generacije žena zahvalne su mu za lak način kopčanja grudnjaka, a generacije muškaraca za lak način otkopčavanja grudnjaka.

Samuel Clemens zapravo je patentirao kopču za veste, prsluke, duge gaće, čarape i druge odjevne predmete koji zahtjevaju kopčanje. Njegov izum pokazao se vrlo korisnim za kopčanje grudnjaka. 

Twain je izvorno zamislio da bi se različiti odjevni predmeti mogli međusobno kopčati i prilagođavati što 'je tako očito da ne treba nikakvno objašnjenje'. Kombinirao je elastiku s malim kukicama i utorima i dobio današnju kopču za grudnjak.

Projekt za koji je 27,500 ljudi položilo živote pri gradnji - 1914.

Dana 15.08.1914 otvoren je jedan od najvažnijih pomorskih kanala na svijetu, onaj u srednjoameričkoj državi Panami. Gradnja tog kanala bila je daleko najveći američki inženjerski pothvat do tog vremena i danas se smatra jednim od svjetskih čuda industrijskog doba. Za vrijeme najvećih radova iskopavano je oko 2,300,000 kubnih metara zemlje na mjesec, što bi bilo ekvivalentno iskopavanju cijelog tunela ispod La Manchea u 3 i pol mjeseca. Pri gradnji kanala sagrađena je i najveća do tada brana na svijetu.

Otvorenje na današnji dan trebala je biti grandiozna svečanost. Međutim, dva tjedna prije počeo je Prvi svjetski rat u Europi, pa su sve oči bile uprte u ratna zbivanja. Stoga je svečanost morala biti skromnija od planirane. Prvi brod koji je na današnji dan svečano prošao kanalom bio je parobrod SS Ancon, dugačak 149.2 metra. Njime je upravljao prvi kanalski pilot kapetan John A. Constantine.

Zaprepašćujuća je činjenica da je prilikom gradnje Panamskog kanala poginulo čak 27,500 radnika. Iz perspektive njihove žrtve, konačno otvorenje kanala čini se još većim pothvatom.