Jedan od ikoničkih spomenika Egipta je svakako i Velika sfinga u Gizi, koja unatoč dobroj očuvanosti ima ozbiljan nedostatak u manjku nosa.
Prema najpoznatijoj teoriji Napoleonove postrojbe navodno su Veliku sfingu u Gizi odabrale kao ciljeve za svoje vježbe tijekom pohoda na Egipat 1798. i tom su prilikom uništili nos slavnog kipa.
No crtež koji je 1755. napravio danski arhitekt Frederik Norden ukazuje na to da je oštećenje postojalo i prije nego što je Napoleon tamo stigao. Muslimanski povjesničar iz 15. stoljeća Muhamed al-Husayni Taqi al-Din al-Maqrizi prenosi da je neki vjerski vođa naložio da se sfinga unakazi kako bi se kaznili Egipćani koji su ispred spomenika održavali kultne obrede.
Za pogrešku bismo možda mogli okriviti jednog britanskog putnika. On je 1737. nacrtao neoštećenu sfingu, no činjenica da je u crtež uključio i druge pojedinosti koje vjerojatno do vremena njegova posjeta više nisu bile vidljive zbog erozije ukazuje na to da je iskoristio umjetničku slobodu kako bi napravio ljepšu sliku.
Prema najpoznatijoj teoriji Napoleonove postrojbe navodno su Veliku sfingu u Gizi odabrale kao ciljeve za svoje vježbe tijekom pohoda na Egipat 1798. i tom su prilikom uništili nos slavnog kipa.
No crtež koji je 1755. napravio danski arhitekt Frederik Norden ukazuje na to da je oštećenje postojalo i prije nego što je Napoleon tamo stigao. Muslimanski povjesničar iz 15. stoljeća Muhamed al-Husayni Taqi al-Din al-Maqrizi prenosi da je neki vjerski vođa naložio da se sfinga unakazi kako bi se kaznili Egipćani koji su ispred spomenika održavali kultne obrede.
Za pogrešku bismo možda mogli okriviti jednog britanskog putnika. On je 1737. nacrtao neoštećenu sfingu, no činjenica da je u crtež uključio i druge pojedinosti koje vjerojatno do vremena njegova posjeta više nisu bile vidljive zbog erozije ukazuje na to da je iskoristio umjetničku slobodu kako bi napravio ljepšu sliku.
Autor: Dnevno.hr
www.uprolazu.com
